Inicijativa mladih za ljudska prava zahteva od sudova u Srbiji da počnu sa kažnjavanjem govora mržnje. Prvi opštinski sud u Beogradu, odbio je tužbu Inicijative protiv dnevnog lista Kurir zbog govora mržnje protiv Albanaca.

U dnevniku “Kurir” je 13. aprila ove godine objavljen članak „Navijači Prištine istakli transparent “Srbija kao ‘nokija’, sve manja i manja”. U tekstu se za Albance koristi pežorativni termin “Šiptari”, sa jasnom namerom da se ceo narod omalovaži i uvredi. Aludira se i da bi Albanci “brže napredovali kada bi u Beogradu i dalje imali staratelja”, što ukazuje i na određene ratno-huškačke elemente teksta. Dodaje se da Albanci “do juče ni za sapun nisu znali, a limun su grizli sa korom, a danas su u prilici da se sprdaju na račun srpske nesposobnosti”. Ovim se Albanci žele prikazati kao prljav i necivilizovan narod, u odnosu na koji su Srbi superiorni.

U svojoj presudi, sudija Vesna Lazarević između ostalog ističe da korišćenje reči “Šiptar” nije uvredljivo, kao ni pretpostavka da ceo jedan narod ne zna engleski jezik. Po njenom sudu uvrede na račun Albanaca nisu govor mržnje jer “mržnja podrazumeva snažno osećanje neprijateljstva koje je sposobno da dovede do izuzetno negativnih reakcija…”.

Reči da su danas Albanci “…u prilici da se sprdaju na račun srpske nesposobnosti. Tako nam i treba”, sudija karakteriše kao “izraz duboke zabrinutosti zbog teške političke situacije, u čemu se i sastoji poenta teksta.”

Na kraju, sudija Lazarević daje i svoje viđenje situacije na Kosovu, iznoseći u presudi opservacije o “neizvesnoj sudbini južne srpske pokrajine”, “istorijskom značaju koji Kosovo ima u kolektivnoj svesti srpskog društva”, “mnogobrojnim i velikim žrtvama koje su za ovaj deo Srbije položene”, itd.

Inicijativa podseća da su u medijima u Srbiji Albanci tretirani kao niža bića, da se otvoreno podstiču mržnja i diskriminacija i da su posledice ovakvog uticaja na javno mnjenje nesagledive. Sudovi u Srbiji morali bi da budu brana korišćenju govora mržnje, pre svega kroz poštovanje zakona i međunarodnih dokumenata. O tome da li postoji “kolektivna svest srpskog društva” i da li je Kosovo “južna srpska pokrajina” presuđuju neke druge profesije.