“Ne možemo očekivati veliko odstupanje od prvostepene presude, jer bi usvajanje žalbe značilo radikalno drugačiju praksu. Ako bi bila usvojena žalba tužilaštva i proglašen genocid u drugim opštinama, to bi se razlikovalo od prakse suda, jednako i ako bi bila usvojena žalba odbrane, to bi predstavljalo revoluciju”, komentariše Ivan Đurić iz Inicijative mladih za ljudska prava iznošenje žalbe na presudu bivšem komandantu Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću.

Odbrana generala Ratka Mladića je zatražila od žalbenog veća međunarodnog suda u Hagu da preinači prvostepenu osuđujuću presudu i generala Mladića oslobodi krivice za genocid u Srebrenici i zločine protiv čovečnosti tokom rata u BiH.  Mladića (77) je Haški tribunal 22. novembra 2017. prvostepenom presudom proglasio krivim za genocid u Srebrenici; progon Muslimana i Hrvata širom BiH; terorisanje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i uzimanje pripadnika Unprofora kao talaca, 1992-95.  

Mladić je prvostepenom presudom oslobođen optužbe za genocid u još šest bosanskih opština. Na tu presudu, žalbu su uložili i branioci i tužioci. 

“To je jedna od najobimnijih presuda ikada napisanih, ta količina dokaza da su zločini utvrđeni, njegova odgovornost kao komandanta je utemeljena celokupnim radom tribunala. Mislim da nema prostora za očekivati da će presuda žalbenog veća biti drugačija, iako vidimo da postoje neka nesaglasja”, naveo je Đurić.

On kaže da odbrana ima strategiju da odloži što je moguće više žalbeni postupak.

“Pretpostavljam sa ciljem da se nikada ne završi i da se otegne godinama, treba Mladića da ostavi nikada pravosnažno osuđenog. Svi procesi u Hagu su zadovoljavali najviše standarde pravičnog suđenja. To koliko vremena odbrana ima da ukazuje na to vam najbolje govori o tome”, kaže Đurić.

Đurić smatra i da su suđenja pred Tribunalom doprinela utvrđivanju istine i dodaje da bi dokazi i sudska istina trebalo da budu osnova za pomirenje.

“Pomirenje ne može da donese sud, mora da dođe iz društva i od strane političkih lidera. U Gruborima smo danas čuli poruke da pomirenje mora da bude zasnovano na istini, o tome moramo da progovrimo i da razumemo razne perspektive. Dok god govorimo da je Mladić heroj, niko neće hteti da se pomiri sa nama”. 

Zato, podseća Đurić, država ne može da izdaje knjige ratnih zločinaca i dodaje da svako ima pravo da piše knjige i govori, ali ne u organizaciji vlasti. 

“Ako država izdaje knjige ratnih zločinaca, Ministarstvo odbrane se pretvorilo u izdvačku kuću, to znači da stoji iza njihove politike i dela. Mi moramo da napravimo otklon od toga, osuđeni su i ne možemo da se ponosimo njima”, zaključuje Đurić. 

Početak ročišta, javljanje dopisnika N1 iz EU i gostovanje Ivana Đurića pogledajte u emisiji N1 Studio Live:

Izvor: N1 info