Na Međunarodni dan ljudskih prava, aktivisti i aktivistkinje Inicijative mladih za ljudska prava su ulicu Brane Crnčevića simbolično preimenovali u ulicu Ružice Markobašić.

Ružica Markobašić bila je građanka Vukovara, majka troje dece koja je u poodmakloj trudnoći, u 32. godini ubijena u ratnom zločinu na Ovčari blizu Vukovara od strane pripadnika JNA i TO Vukovar. Nastojeći da gradimo društvo koje će iskazati poštovanje i sećanje na žrtve ratnih zločina preko etničkih granica, posebno stradanje žena u ratu, juče smo podneli inicijativu Komisiji za spomenike i nazive trgova i ulica grada Beograda za formalno preimenovanje ulice Brane Crnčevića u ulicu Ružice Markobašić. Poverenje koje se gradi među ljudima i državama na ovaj način smanjuje prostor za manipulaciju žrtvama i otvara novi put za pravdu i pomirenje među ljudima koje se bazira na poštovanju patnji i stradanja bez obzira na etnicitet žrtava.

Smatramo grotesknim da, ne ulazeći u njegov literarni opus, po Brani Crnčeviću, promoteru Miloševićeve i Šešeljeve ratne politike, nosi ime bilo koja ulica, a posebno ne ona u kojoj se početkom devedesetih godina nalazilo jedno od sedišta Srpske radikalne stranke (SRS), partije čiji su članovi bili pripadnici streljačkih odreda na Ovčari. Nekadašnja Ohridska ulica 2016. godine preimenovana je u ulicu Brane Crnčevića na predlog Aleksandra Vučića, koji je po hitnom postupku usvojen. 

Na osnovu pravosnažne presude Apelacionog suda u Beogradu kojoj je utvrđeno da su TO Vukovar i dobrovoljačke jedinice bile pod komandom JNA tokom zločina na Ovčari, sudovi u Srbiji su tokom 2021. godine doneli četiri pravosnažne presude kojima su članovima porodica žrtava sa Ovčare dosudili naknadu štete. Presudama su porodice žrtava zločina na Ovčari dobile materijalno obeštećenje u vidu reparacija, ali i simboličku satisfakciju u vidu sudskog utvrđivanja odgovornosti države Srbije.

Kako bi ovo priznanje bilo potpuno, smatramo od posebnog značaja za kulturu sećanja na ratove u bivšoj Jugoslaviji da se umesto imena ratnih huškača poput Brane Črnčevića, koji je bio jedan od vodećih političkih figura SPS i SRS, ime žene, civilne žrtve ratnog zločina – koja je bila zatočena a zatim ubijena iako je bila u petom mesecu trudnoće – dobije mesto u javnom prostoru i kolektivnom sećanju Beograda i Srbije.