Pedeset studenata/kinja iz Srbije od 22. do 26. avgusta 2022. godine učestvovalo je u „Nedelji antifa razgovora”,  obrazovnom programu koji je se sastojao od tri diskusije –  ulozi feminizma u izgradnji mira, ratnim zločinima kolaboracionista u Drugom svetskom ratu, kao i o urušavanju antifašitičkog nasleđa.

 „Nedelja ANTIFA razgovora” je počela predavanjem Uloga feminizma u izgradnji mira, na kome je feministička aktivistkinja i teoretičarka Marija Ratković sa učesnicima i učesnicama razgovarala o važnosti razumevanja uloga žena u mirovnom pokretu kroz razumevanje njihove društvene uloge.

Poseban fokus predavanja bio je na mirovnom pokretu tokom rata devedesetih, kao i na ulozi mirovnih aktivistkinja i feministkinja u ratnom dobu. Uz diskusiju o aktivnostima mirovnog pokreta razgovarali smo i o odnosu prema ratnim zločinima koji se danas u Srbiji često poriču, kao što su opsada i granatiranje Dubrovnika, Sarajeva, kao i postojanje logora u i okolini Prijedora. 

„Dok smo u miru, žene preuzimaju odgovornost za sprečavanje ratova, a kada rat već počne žene se brinu o humanitarnim posledicama. Mi smo odgovorne da saslušamo glasove onih koje niko ne čuje, da izlečimo rane, da otvorimo vrata i onima koji nam nisu krvni srodnici i bliski prijatelji, da pronađemo prostora za dijalog i mir na kojima trajno insistiramo”, rekla je Ratković.

Drugo predavanje pod nazivom Politike sećanja na Drugi svetski rat u Srbiji nakon raspada Jugoslavije održala je istoričarka Jelena Đureinović, ističući da je glavni povod održavanja ovog predavanja aktuelna (pravna) rehabilitacija Nikole Kalabića.

Đureinović je naglasila da je uzrok Kalabićeve rehabilitacije proces pravne rehabilitacije četničkog pokreta i revizija Drugog svetskog rata odnosno procesa koji su započeti devedesetih godina 20. veka.

„Pripadnici četničkog pokreta su se počeli predstavljati kao nevine žrtve komunizma, a pokret kao antifašistički, pretvarajući ih u simbol patnje srpskog naroda nad komunizmom”, rekla je Đureinović. 

Takođe, Đureinović je istakla da društvena istorija socijalističke Jugoslavije ne postoji u udžbenicima, što ostavlja prostor da se četnički pokret predstavlja kao drugi pokret otpora.

Treće predavanje, Ratni zločini snaga kolaboracije u Srbiji (1941-1944), vodila je istoričarka Olga Manojlović Pintar, ističući da je kljucna podtema koje su se prethodna predavanja dotakla ratni zločini snaga kolaboracija tokom Drugog svetskog rata. Manojlović Pintar je dodala da je ova tema veoma važna, pogotovo za današnji trenutak.

„Problem sa svim temama kojima se bavimo je činjenica da ostajemo uronjeni u državni prostor, bez da analiziramo internacionalni kontekst”, rekla je Manojlović Pintar. 

Istakla je i da je delatnost četnika tokom Drugog svetskog rata bio pokušaj definisanja unitarnog srpskog prostora koji bi bio očišćen od drugih etničkih grupa.   

„Mi ne živimo u društvu kome je izvestan mir” zaključila je Manojlović Pintar, dodavši da kada je reč o suočavanju sa prošlošću nije bitna vremenska, već vrednosna distanca.

„Nedelja antifa razgovora”  je program koji je deo regionalnog projekta „Interkulturalni dijalog za zajedničke narative o prošlosti i pomirenju” koji zajednički sprovode Inicijativa mladih za ljudska prava u Crnoj Gori, Inicijativa mladih za ljudska prava u Bosni i Hercegovini i Inicijativa mladih za ljudska prava u Srbiji uz podršku Fonda za Zapadni Balkan (WBF) i EU.