Preko dvadeset mladih iz Srbije učestvovalo je na javnom času pod nazivom “Nove prakse sećanja na genocid u Srebrenici”, koji je održan 23. januara u Endžio habu u Beogradu.

Učesnice i učesnici javnog časa imali su priliku da sa istoričarkom Olgom Manojlović Pintar  razgovaraju o praksama sećanja koje doprinose procesu pomirenja, značaju umetnosti za mirovni  aktivizam i društveno-političkom kontekstu ratova devedesetih, sa posebnim fokusom na genocid  u Srebrenici.  

“Pitanje genocida u Srebrenici zadržavano je na margini javnog polja, jer je shvaćeno da je  marginalizacija bolji put ka negiranju. Međutim, Srebrenica mora postojati kao centralno mesto,  jer se upravo kroz Srebrenicu vidi dubina sukoba devedesetih”, rekla je Olga Manojlović Pintar.  

Tokom javnog časa učesnici i učesnice su diskutovali i o značaju umetničkih i debatnih grupa za  konstituisanje snažnog antiratnog diskursa u srpskom umetničkom prostoru devedesetih. 

Učesnica javnog časa “Nove prakse sećanja na genocid u Srebrenici” Jana Žarković  prokomentarisala je kako postoji problem u jeziku kada pričamo o umetnosti, te da se često  posmatra kao da je on rezervisan za stručnjake i stručnjakinje. 

“Problem nije u umetniku, već u javnosti koja ima problem u percepciji umetnosti kao takve u  datom trenutku, kako treba da je vidi i doživi, i samim tim šta taj jezik treba da kaže. Prisutan je  socijalni jaz kada je reč o praktikovanju bilo koje politicke teme u umetničkom zivotu”, rekla je  Žarković. 

Komentarišući kulturu sećanja u kontekstu javnosti, Manojlović Pintar istakla je da kolektivno  sećanje predstavlja lično sećanje koje se gradi na osnovu konteksta društva, dodavši da je važno  kako će se na kolektivno sećanje odgovoriti, to jest, kako će se pojedinac izboriti. 

Takođe, Manojlović Pitntar je zaključila da nove generacije nisu krive za štetu koju su učinile  prethodne. 

Nakon javnog časa “Nove prakse sećanja na genocid u Srebrenici” je usledila dodela pobedničkih  nagrada umetničkog nagradnog konkursa “Praznina”. 

„Nove prakse sećanja na genocid u Srebrenici” je deo projekta Zagovaranjem, artivizmom i  obrazovanjem do zaustavljanja poricanja genocida i jačanja procesa pomirenja. Projekat je  podržan od strane Ministarstva spoljnih poslova Savezne Republike Nemačke. Nemačka  podržava napore u uspostavljanju participativne kulture sećanja, regionalne saradnje i pomirenja  u regionu Zapadnog Balkana.