“Kada pogledate sistem u Bosni i Hercegovini i zakone koji bi trebalo da se bave ljudima koji su oštećeni ratom, oni su svi jako patrijarhalno postavljeni, pa su tako žene mnogo kasnije bile prepoznate pred zakonom kao žrtve u odnosu na kategoriju muškaraca, odnosno vojnika, koji su svoja zakonska rešenja dobili ranije. Od samog početka je sve rađeno na patrijarhalnoj osnovi tako da prvo majke budu izbačene iz fokusa, a potom da deca budu potpuno izostavljena iz takvih rešenja”, rekla je Ajna Jusić iz udruženja “Zaboravljena djeca rata” u razgovoru na onlajn događaju Inicijative mladih za ljudska prava.

Govoreći o procesu suočavanja sa prošlošću u BiH, Jusić naglašava da je u ovom procesu neophodno sagledati širu sliku i uključiti sve grupacije koje su u prošlosti bile deo ratnih događaja i podseća da su deca koja su rođena kao posledica rata, samo u jednom kratkom momentu dobila pažnju, u trenutku kada su svoje priče podelili pred Ujedinjenim nacijama.

“Mi i dan danas živimo u državi gde postoji u sistem ugrađeno mišljenje da je žena sama kriva za ono što joj se dogodilo. Od takve države ne možemo očekivati da će se pobirnuti za decu rođenu kao posledica rata, ako od žene koja je silovanje preživela okreće glavu”, kaže Ajna Jusić i dodaje da Bosna i Hercegovina još uvek “nije položila ovaj test ljudskosti” i da zbog toga udruženje koje vodi neće dozvoliti da buduće generacije prolaze događaje kroz koje su oni prošli.

Na pitanje o položaju žena tokom i nakon ratova devedesetih, Ajna Jusić naglašava da kada su sistem i istorija ženu postavili kao teritoriju koju treba zaštititi jer je slaba i krhka, tada je ona postala i teritorija koju treba napadati.

“To je ta patrijarhalna opresija koja je postojala i pre rata, ali je svu svoju silinu i eskalaciju doživela tokom ratnih dešavanja. Nažalost, njen najgori njen obrazac, odnosno silovanje i trenutak pobeđivanja muškaraca preko napadanja njegove teritorije pod kojom oni podrazumevaju i ženu, su ono protiv čega se moramo boriti. Pomenuću samo jedno ime, koje je dokaz da i dalje doživljavamo ženu kao teritoriju, a to je ime Milena Radulović”, kaže Jusić i podseća da i dalje postoji obrazac da je žena nešto što se može napadati i što služi za zadovoljenje nečijih potreba.

Govoreći o odnosima u regionu Ajna Jusić kaže da kao društva zaboravljamo da prošlost ne možemo promeniti i da više od dve decenije živimo pod dejstvom manipulativne politike koja društvima regiona ne dozvoljava da krene iz prošlosti u budućnost.

“To je politika korupcije, mita i jedna etno-nacionalna politika čiji je cilj držati društvo razdvojenim. Mi zaboravljamo da je politika ta koja je postojala pre i rata i koja je dovela do toga da se rat desi. Zato ne smemo da živimo po istim tim obrascima samo iz straha od promene”, zaključuje Ajna Jusić.

Ajna Jusić je i predsednica udruženja „Zaboravljena djeca rata“, organizacije koja se bori za pravnu i društvenu vidljivost dece koja su rođena zbog rata. Kroz svoj rad se bori za žene koje su preživele silovanje tokom rata i decu rođenu u ratu, prava LGBT populacije, manjina i dece sa posebnim potrebama. Ajna Jusić je rođena 1993. godine u sigurnoj kući “Medica Zenica” u kojoj je nakon ratnog silovanja bila smeštena njena majka.

Onlajn razgovor sa Ajnom Jusić pod nazivom “Era međuljudskog dijaloga” organizovala je Inicijativa mladih za ljudska prava.