Umetnički projekat „Šuma” arhitekata Mie David i Antonia Grgića, nagrađen je prvom nagradom na umetničkom nagradnom konkursu „Praznina” u ponedeljak, 23. januara, u Endžio Habu. Žiri je dodelio ukupno četiri nagrade spomeničkim rešenjima kojima bi se pamtile žrtve genocida u Srebrenici.

„Šuma je participativni projekat i svaki građanin može da kupi sadnicu, zasadi je i doprinese  srebreničkoj šumi. Drveće je dugovečnije od ljudi, a mi šumom dajemo fizički prostor žrtvama da  ponovo budu sa nama, ali i one nas vraćaju u život”, rekla je Mia David.  

Dodala je i da je rad pratilo promišljanje o tome šta je moguće uraditi u fizičkom prostoru, ako  nam on nije dostupan, kao i da je rešenje da se u vremenu liberalnog kapitalizma, kad nam javni  prostori nisu na raspolaganju, okrenemo ka privatnim posedima.  

Arhitekta Antonio Grgić dodao je da je konkurs pratilo postavljanje pitanja i razmišljanje o tome  na koji način sagraditi spomenik u zemlji koja ne želi taj spomenik, kao i da ovo pitanje nije  jedinstveno za Srbiju, već i za Hrvatsku.  

Žiri koji su činili istoričarka Olga Manojlović Pintar, umetnik Vladimir Miladinović i grafički dizajner  Bojan Hadžihalilović dodelio je jednu prvu, i tri ravnopravne druge nagrade:  

I Projekat „Šuma”, Mia David i Antonio Grgić  

II „Srebrni svetionik”, Boris Petrović 

ll „Spomen soba // Praznina”, Vladimir Pajić 

II „Kapija mira”, Milka Kosanović 

Autor „Srebrnog svetionika” Boris Petrović objasnio je da je spomenik u njegovoj izvedbi  piramidalnog oblika, obložen ogledalima, a prozračan pri vrhu i stvara konstantan šum.  

„Srebrni svetionik je beskonačan stub koji je obložen ogledalima. Ogledala su tu da postave  pitanje – da li smo odgovorni za zločine koji su se desili ili nismo, da pođemo od sebe i od toga  koja je naša uloga u procesu. U idealnoj varijanti, spomenik bi bio izbušen i stvarao konstantan  zvuk”, rekao je Petrović.  

Još jedan od dobitnika nagrade na umetničkom nagradnom konkursu „Praznina” Vladimir Pajić  rekao je da je „Spomen soba” koncipirana na trenutku kada Škorpioni streljaju žrtve genocida u  Srebrenici.  

„Savremeni kontekst, po mom mišljenju, sadržan je u rečenici ‘Nemam bateriju’, koja je vrlo česta  među ljudima danas, i ovim se poredi sa izjavom kamermana na snimku Škorpiona, koji sugeriše  da se sa streljanjem vezanih Bošnjaka prestane dok se ne donese nova, puna baterija”, rekao je 

Pajić i dodao da bismo onda, u mauzolejskoj sobi, pričali o toj bateriji i kako ona nekome produži  život ili agoniju”.  

Dobitnica nagrade Milka Kosanović rekla je da je ideja njenog spomenika „Kapija mira” da se  nalazi na mestima gde su se dešavali sukobi. 

„Kapija mira bi stajala između granica ljudi ili mesta gde su se dešavali sukobi, ona bi predstavljala  portal kroz koji bi ljudi mogli da prođu i kroz taj prolazak bi menjali svoj tok misli”, kazala je Milka  Kosanović. 

Umetnički nagradni konkurs „Praznina” organizuje se drugu godinu zaredom i njegova ideja je  stvaranje spomeničkih inicijativa koje svedoče o neophodnosti pamćenja koje nije bazirano  isključivo na osnovu etničke pripadnosti žrtava, kao i mesta na kojima se one pamte. Ukazivanjem  na ideološki okvir i na režim koji je do zločina doveo, sećanje na žrtve srebreničkog genocida  moći će da živi u Srbiji kao trajni zalog miru u našem regionu. 

Projekat „Zagovaranje, artivizam, obrazovanje – nema mesta poricanju genocida u Srebrenici” je  podržan od strane Ministarstva spoljnih poslova Savezne Republike Nemačke. Nemačka podržava  napore u uspostavljanju participativne kulture sećanja, regionalne saradnje i pomirenja u regionu  Zapadnog Balkana.