Inicijativa mladih za ljudska prava Kosovo izražava svoju zabrinutost zbog situacije prouzrokovane izjavom Škeljzena Gašija o zločinima počinjenim tokom poslednjeg rata na Kosovu, a koji je zbog svoje izjave ubrzo razrešen dužnosti političkog savetnika premijera Kosova u ostavci Aljbina Kurtija.

U jednom od svojih javnih pojavljivanja Gaši je govorio o pitanjima ratnih zločina i važnosti pravde za sve civilne žrtve rata na Kosovu, bez obzira na njihovu etničku pripadnost ili drugi lični identitet, pominjući zločine počinjene od strane pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova. Izjava Škeljzena Gašija izazvala je niz reakcija i među političkim partijama i građanima na Kosovu, uključujući i poziv Demokratske partije Kosova (PDK) na protest sa prozora i balkona protiv Gašija, dok je u Glogovcu nekoliko ljudi napalo pripadnike Kosovske policije na protestnom skupu na koji je pozivao takođe PDK.

Mi, kao organizacija posvećena promociji i jačanju procesa tranzicione pravde, apelujemo na to da fokus ove rasprave bude pravda za sve žrtve i preživele zločina koji su se dogodili neposredno pre, tokom i nakon rata na Kosovu. Pravda ne sme biti zaslepljena etničkom ili verskom pripadnošću žrtava i počinilaca ovih zločina. Pravda mora biti dostupna svima. 

Budući da nam predstoji Nacionalni dan nestalih osoba, od ključne je važnosti da celokupno kosovsko društvo prepozna i pamti sve žrtve poslednjeg rata. Nakon gotovo 20 godina tišine, svi zajedno moramo tražiti pravnu i moralnu odgovornost kosovskih institucija ne bi li se rešilo pitanje nestalih osoba, uspostavila pravda i prestalo sa veličanjem onih koji su činili ratne zločine. 

Prema podacima Fonda za humanitarno pravo Kosovo od 1. januara 1998. do 31. decembra 2000. godine ukupno 10.093 civila je izgubilo život i/ili nestalo na Kosovu. Od tog broja njih 8.645 su Albanci, 1.013 Srbi, 262 Romi, Aškalije i Egipćani, 84 Bošnjaci, a 203 pripadnici drugih naroda. 

Verujemo da bez pravde za sve žrtve, za one koji su preživeli seksualno nasilje, za nestale osobe iz svih etničkih zajednica i bez otvaranja drugih pitanja iz nedavne prošlosti naše društvo neće moći da dostigne trajni mir i pomirenje.