Marko Milosavljević iz Inicijative mladih za ljudska prava i Trina Binaku iz iste organizacije u Prištini govorili su u emisiji N1 Studio Live o slučaju Dragice Gašić, povratnice u Đakovicu. Milosavljević kaže da se nasilje ne može ničim opravdati, dok Binaku ističe da “to nije ništa novo”. “Brojni su slučajevi kršenja prava srpske zajednice, kojima se bavi samo srpska zajednica. Nije iznenađenje što nije bilo reakcije Vlade Kosova”, kaže ona i dodaje da kao civilni sektor pokušavaju da “svakome na Kosovu bude obezbeđeno pravo da živi gde želi, da može da se useli u svoj stan, imovinu…”.

Dragica Gašić iz Đakovice se u svoj stan u ovom gradu vratila 9. juna ove godine. I od tada se svakodnevno suočava sa pretnjama i pritiscima. Poslednji u nizu je bio 30. juna, kada su je nadležni u opštini sprečili da zameni vrata na svom stanu i umesto postojećih stavi blindirana. Vrata su joj na kraju i oduzeta.

Milosavljević misli da je problem što Vlada Kosova i sve manji broj međunarodnih misija nije jasno i adekvatno odreagovao na „talas nasilnih incidenata kome svedočimo vrlo frekventno poslednjih mesec dana“.

Kako kaže, govoreći o Vladi Kosova, misli da se kalkuliše šta je nacionalni interes kosovske vlade.

„Ničim se ne može opravdati to nasilje“, kaže on.

Trina Binaku kaže da je ovaj slučaj postao popularan u kosovskim medijima posle reakcije 11 NVO, koje traže „da se preduzmu zakonske mere i da se žena sa srpskim državljanstvom koja se vratila da živi u Đakovici iseli, što pre“.

„To nije ništa novo, brojni su slučajevi kršenja prava srpske zajednice, kojima se bavi samo srpska zajednica. Nije iznenađenje što nije bilo reakcije Vlade Kosova, posebno ako pogledamo sve to u svetlu prethodnog nepostojanja bilo kakve reakcije. Mi kao NVO, kao aktivisti za ljudska prava, mi smo prišli tom pitanju, pokušavamo da napravimo pritisak na javne institucije da primene standarde ljudskih prava u tom slučaju. Država je dužna da tretira svakog građanina na jednak način, a ona to nije uradila“, kaže ona.

Istakla je da kao civilni sektor pokušavaju da „svakome na Kosovu bude obezbeđeno pravo da živi gde želi, da može da se useli u svoj stan, imovinu…“.

„To podrazumeva svaku zajednicu, ne samo srpsku“, kaže ona.

Dodala je da „sve strane imaju jednostrani narativ o tome šta se dešavalo“.

Govoreći o prethodnom susretu predstavnika Beograda i Prištine, Milosavljević kaže da su poruke bile „prilično agresivne, s obe strane“.

„Jedna od prvih preporuka Radne grupe 35 Nacionalnog konventa za EU, kada su počeli pregovori pre više od 10 godina, bila je da poruka predstavnika Srbije i Kosova mora da bude zajednička“, kaže on.

Ceo razgovor pogledajte u okviru emisije N1 Studio Live: